PRISTUP
Čime počinjemo svaki dobar posao
Svaki dobar posao počinjemo riječima:
BISMILLAHIR-RAHMANIR- RAHIM,
što znači:
U IME ALLAHA, SVEMU DOBROČINITELJA, MILOSTIVOG!
Ova formula naziva se BISMILLA. Šta znači Bismilla? Bismilla znači da se mi odlučujemo da svaki svoj čin uradimo misleći na Allaha dželle šanuhu i moleći Ga da nam pomogne.
Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih treba izgovoriti Bismillu? Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomoć i blagoslov su slijedeći:
- kada peremo ruke i umivamo lice,
- kada pristupamo objedu,
- kada učimo Kur'an,
- kada radimo školski zadatak,
- kada polazimo od kuće na ulicu ili na posao,
- kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju, kao i svaki drugi hajirli posao...
U ovim i sličnim poslovima Bismillom spominjemo Allaha dželle šanuhu i molimo Ga da nam dadne snagu i razum da započeti posao sretno završimo, jer naš život, snaga i razum zavise od Njega, Allaha dželle šanuhu.
ISLAM
Šta je Islam?
Islam je dragovoljna predanost Allahu dželle šanuhu u svakoj misli, osjećanju i poslu.
Islam je vjera koju je objavio Allah dželle šanuhu preko Svoga posljednjeg poslanika Muhammeda -sallallahu ‘alejhi ve sellem- cijelom Čovječanstvu. Islam uči da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara, održava i rastvara. Islam uči da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovog prolaznog života postoji vječni život poslije smrti, Ahiret, i Sudnji dan, kada će ljudi pred Allahom dželle šanuhu polagati račune za svoja djela. Islam predstavlja sistem istina datih u Kur'anu kao posljednjoj Allahovoj objavi. Islam vodi napretku i sreći Čovječanstva, a njegovi propisi i načela važe za sve prostore, vremena i prilike. Islam propisuje održavanje tjelesna i duševne higijene. Islam uči da, kad volimo, to činimo u ime Allaha dželle šanuhu, i kad mrzimo, to također činimo u ime Allaha dželle šanuhu. Islam naređuje sve što je dobro i korisno, a zabranjuje sve što je štetno.
Ko su Muslimani?
Muslimani su one osobe koje su prihvatile Islamsko učenje kao putokaz u svom životu. Muslimani iskazuju svoju pripadnost Islamu kroz:
- Islamsko vjerovanje da postoji samo jedan Bog, Allah dželle šanuhu,
- izvršavanje Islamskih dužnosti (šehadet, namaz, post, zekat i hadž),
- ponašanje prema Islamskim propisima...
Šta smo mi po vjeri?
Mi smo po vjeri Muslimani i Muslimanke. Svoju pripadnost Islamu Muslimani iskazuju kratkom obavezom pred Allahom koja glasi:
»Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem nema drugog Boga osim Allaha
i da je Muhammed Allahov savršeni rob i poslanik.«
Ovu obavezu pripadanja Islamu trebamo naučiti izgovarati na arapskom jeziku:
»EŠHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH
VE EŠHEDU ENNE MUHAMMEDEN ´ABDUHU VE RESULUHU«
Ova obaveza Allahu dželle šanuhu u našem narodu se naziva šehadet ili Kelime-i šehadet.
Svaki Musliman i Muslimanka mora naučiti izgovarati ovu kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri.
Šehadet Muslimani izgovaraju u svim životnim prilikama, kada su u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kušnjama.
O ovoj formi svjedočenja istine lijepo je i razmišljati i svojim razumom se opredijeliti za Allahovu dželle šanuhu Jednoću i Muhammedovo -sallallahu ‘alejhi ve sellem- poslanstvo, a to znači čvrsto vjerovati u šehadet.
Šta je Kur'an?
Kur'an je Allahova Knjiga u kojoj je Uzvišeni Allah objavio vjeru Islam Muhammedu -sallallahu ‘alejhi ve sellem- s ciljem da je prenese i objasni ljudima kako bi primjenom tog zakona postigli sreću na ovom i budućem svijetu.
Kur'an nas uči:
- šta i kako treba vjerovati,
- koje Islamske dužnosti treba vršiti i kako, te
- kako se ljudi trebaju vladati.
Kur'an nije samo vjerozakonik. On je savršeni zbornik moralnih propisa, izvor pravnih normi i društvemh zakonitosti.
Kur'an zahvata i opću povijest, pedagogiju, sociologiju, astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku i druge društvene i prirodne znanosti.
Danas Kur'an potiče mnoge naučnike Zapada i Istoka različitih profila da ga proučavaju i otkrivaju istine i upute za cjeloviti razvoj pojedinca i zajednice.
ISLAMSKI POZDRAV TJ. SELAM
Šta je selam?
Selam je Islamski pozdrav obavezan za sve Muslimane i Muslimanke na cijelom svijetu pri njihovim međusobnim susretima. Pozdravljati se s Muslimanima nekim drugim pozdravom prije Selama je loša novotarija koja izaziva Allahovo dželle šanuhu nezadovoljstvo. Stoga riječi kao merhaba i drugi Turski izrazi kao sabanhajrla itd. ne smiju nastupiti prije selama ili čak štaviše zamjeniti upotrebu selama što je vrlo loša navika kod Bosanaca. Islamski pozdrav glasi:
»ES~SELAMU ‘ALEJKUM«, što znači:
»Mir i spas Allahov nek je s vama!«
Musliman kome je nazvan selam mora da uzvrati slijedećim riječima:
»VE ‘ALEJKUMUS~SELAM«, što znači:
»Mir i spas Allahov nek je i s vama«
Kad neko kihne treba reći »El~hamdulillah« a onaj ko ga čuje treba odgovoriti »Jerhamukullah«
Usuli Fikh tj. pravila Islamskog prava
ISLAMSKO PRAVO PO HANEFIJSKOM MEHZEBU
Svaka punoljetna osoba je odgovorna za svako svoje djelo, a svako djelo opet podliježe Islamskim propisima i osudama. Nauka koja se bavi tim propisima i osudama se naziva *ILMI-FIKH* ili kraće *FIKH*. Islamski učenjak u toj nauci se zove *FAKIH*. Prema tome, Fikh je nauka koja pretresa sve postupke punoljetnih ljudi, te sa Šeriatskog gledišta odlučuje da li se neko djelo mora ili ne mora, smije ili ne smije činiti, je li ga slobodno činiti, ili je neko djelo pohvalno ili ružno činiti.
Ono što se mora činiti (kao namaz, post itd.) naziva se VUDŽUB, a sam čin je VADŽIB. Ono što se ne smije činiti (kao pijenje alkohola, krađa itd.) naziva se HURMET, a sam čin je HARAM.
Ono što je dozvoljeno činiti (kao otići na izlet ili pričati o običnim stvarima) naziva se IBAHAT, a sam čin je MUBAH.
Ono što je pohvalno činiti (kao prati redovno zube itd.) naziva se NEDB, sam čin je MENDUB. Ono što je ružno i nevaljalo činiti se naziva KERAHET, a sam čin je MEKRUH. Prema tome, vudžub, hurmet, ibahat, nedb i kerahet sačinjavaju Šeriatske odredbe (ahkami-šerijje). One se primjenjuju na postupke svih punoljetnih i pametnih osoba.
FARZ, VADŽIB
Rekli smo već da, čin koji se po vjerskim propisima mora vršiti, naziva se vadžib. No, vadžiba ima dvije vrste: jedni se zovu FARZ, a drugi zadržavaju ime vadžib. Farz je onaj čin za koji se zna sigurno da ga je Allah Milostivi zapovjedio, i ko ga kao takvim ne vjeruje, nije Musliman. Vadžib je opet onaj čin za koji nismo posve sigurni da se Allahova odredba odnosi baš na njega. I jedno i drugo ko ne radi griješan je i zaslužuje Allahovu kaznu.
FARDI-AJN I FARDI-KIFAJE
Farzovi se djele na dvije vrste: Fard-ajn i Fardi-kifaje. Fardi-ajn je onaj Fard koji mora svaka osoba pojedinačno vršiti (kao pet vakata namaza, post mjeseca Ramazana itd.). Fardi-kifaje je onaj Fard koji je dužnost na cijelu zajednicu Muslimana (kao klanjanje dženaze umrlom Muslimanu, odlazak u džihad itd.), pa ako bilo ko obavi tu dužnost sa ostalih ista spada. Ako pak niko od njih ne obavi tu dužnost svi su griješni i odgovarat će za to pred Allahom.
SUNNET
Sunnet je ono što Allah Mudri nije direktno naredio ali je to Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) radio ili nama preporučivao da radimo. Sunneta ima dvije vrste: Sunneti-huda i Sunneti-zaide. U Sunneti-huda spadaju postupci i djela koja je Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) redovno radio ili nama preporučivao da radimo (kao naprimjer klanjanje u džematu, i klanjanje nekih Sunnet namaza itd.). U Sunneti-zaide spadaju djela koja se tiču običnog života kao način odjevanja, jedenja i slično. U ovu grupu spadaju i Sunneti koje Poslanik (Sallallahu alejhi ve sellem) nije redovno radio. Sunneti-huda treba da vršimo a Sunneti-zaide je pohvalno da vršimo. Sunneta ima dvije vrste: Sunneti-ajn i Sunneti-kifaje. Sunneti-ajn spada naprimjer pranje zubi misvakom a u Sunneti-kifaje spada naprimjer osamljivanje (itikaf) nekoliko Muslimana u džamiji tokom zadnjih deset dana Ramazana.
MEKRUH
Mekruh je ono što nije izričito zabranjeno ali je pokudno i ružno činiti. Mekruha ima dvije vrste:
Mekruhi-tahrimen i Mekruhi-tenzihen.
Mekruhi-tahrimen je nešto što je blisko haramu kao naprimjer gomilanje hrane dok oskudica vlada da bi se preprodala po višim cijenama.
Mekruhi-tenzihen je manje pokudno djelo kao naprimjer jesti lijevom rukom.
Fikh ima četiri vrela: KUR'AN, SUNNET, IDŽMA I KIJAS.
KUR'AN je Allahova Riječ.
SUNNET je Poslanikova riječ i djelo.
IDŽMA je Šeriatsko rješenje u kojem se slaže ogromna večina Uleme jednog vremena.
KIJAS je donošenje neke Šeriatske odredbe na temelju analognog rješenja donesenog prije o nekom drugom pitanju koje ima sličnosti sa novim (kao naprimjer zabrana rakije na osnovu prijašnje zabrane vina jer i jedno i drugo opija).
MUDŽTEHID je Islamski učenjak sa najvišim kvalifikacijama, koji samostalno i ne oslanjajući se na drugog Mudžtehida donosi Šeriatske odredbe o nekom pitanju. Takav Mudžtehid se zove Imam (Mudžtehid mutlak). Onaj koji nije u stanju, ili neće potpuno samostalno da donosi Šeriatske odredbe nego se povodi u svojim odlukama za Imamom jednog od četiri Mezheba (pravne škole Fikha) se zove Mukallid.
Poznati su nam slijedeći absolutni Mudžtehidi: Imam Ebu Hanifa (umro 150g. po hidžri), Imam Malik ibn Enes (umro 179g. po hidžri), Imam Šafijj (umro 204g. po hidžri), Imam Ahmed bin Hanbel (umro 261.g po hidžri), Imam Hasan Basri (umro 110.g po hidžri), Imam Lejs ibn Sad (umro 175g. po hidžri), Muhammed Ibn Huzejme (umro 313g. po hidžri), Ebu Sulejman Zahiri (umro 270g. po hidžri), Sufjan Sevri. Od gore navedenih Mudžtehida, najveći je Imam Ebu Hanifa, koji ima i najviše sljedbenika u Muslimanskom ummetu. Inače, osim njegova mezheba do danas su se održala samo još tri, a to su Maliki, Šafi i Hanbeli mezheb.
Hanefijski Mezheb
Osnivač ovog mezheba je Imami-'Azam Ebu Hanifa (rahmetullahi alejh). Njegov mezheb je najrašireniji u Islamskom svijetu pa i narodi na Balkanu pripadaju njemu. Imam Ebu Hanifa (kome je ime Numan a ocu mu ime Sabit) je rođen u Kufi 80 godine po hidžri. Učio je pred mnogim Islamskim učenjacima ali najviše pred čuvenim Ebu Ismailom Hammedom (umro 120g. po hidžri) i još čuvenijim Imam Džaferom es-Sadikom koji mu je ujedno bio i Muršid (duhovni učitelj). Pred tim učenjakom su učili u to vrijeme i Ebu Jusuf (umro 182g. po hidžri) i Muhammed ibn Hasan eš-Šejbani (umro 135 po hidžri). Inače, ova dva učenjaka su i sami bili Imami. Ebu Jusuf, koji je bio vrhovni kadija u Abasidskoj vladavini, je imao veliku zaslugu za proširinje Hanefijskog mezheba. Naime, on je prihvatio većinu fetvi koje je donio Imam Ebu Hanifa te je time udario temelje Hanefijskom fikhu. Imam Šejbani je takođe imao slična mišljenja, te se njih dvojica ubrajaju u Hanefijske Imame i ne smatraju tuđim Imamima. Hanefi mezheb je sazdan uglavnom od najboljih mišljenja ove trojice velikih Imama. Dakako Hanefi mezheb kao škola fikha nije limitovan na ova tri glavna Imama nego je po savjetu njenog osnivača koji je rekao, ''Ako naiđete na pouzdan (sahih) hadis koji se protivi mom mišljenju (fetvi) odbacite je i slijedite hadis...'', uvijek bio aktuelan i fleksibilan da odgovori na izazove s kojima se Muslimansko društvo sučeljavalo tokom subsekventnih stoljeća u kojima su mijenjala kako politička tako i socijalno vjerska stanja Islamskog ummeta. Ne treba da zaboravimo da su veliki učenjaci među Hanefijama kao Imam akaida Ebu Mensur el-Maturidi (teolog) i Imam Ibn Abidin (pravnik) razvili u detalje ono što je Imam Ebu Hanifa oformio u početku. Stoga ne možemo reći da je današnji Hanefi mezheb isključivo po mišljenju Imam Ebu Hanife, Muhammeda i Ebu Jusufa. Prema tome znak je ignorantnosti od nekih nemezheblija da kažu kako sljedbenici mezheba slijepo slijede Imame kao da su nepogrešivi. To nije istina jer da je tako onda nam ne bi trebao nijedan učenjak nakon Imama mezheba a svako zna da Hanefije koje nisu mudžtehidi slijeđenjem hanefi mezheba slijede cijeli tim učenjaka od drugog stoljeća po hidžri pa do dan danas kada im zatreba fetva o gusulu i klanjanju u avionu. Ipak samo je jedan Imami-Azam, a to je Imam Ebu Hanifa, kojem niti je bilo a niti će biti premca u Usuli-Fikhu.
Imam Harizmi prenosi hadis od Ebu Hurejre: "U mom Ummetu će biti čovjek po imenu Ebu Hanifa. Na Sudnjem Danu, on će biti svjetlo mog Ummeta." Drugi Hadis: "Čovjek po imenu Numan ibn Sabit zvani Ebu Hanifa će se pojaviti i obnoviti Allahovu vjeru i moj Sunnet." Opet drugi Hadis: "U svakoj epohi će nekoliko mojih sljedbenika dostići visoki stepen, a Ebu Hanifa će biti najviši u svojoj." Ova tri Hadisa su zabilježena u knjigama Fikha 'Mevduatel-Ulum' i 'Durr-ul-Muhtar'.
U predgovoru čuvene Fikh knjige 'Durr-ul-Muhtar' piše: "Hadis kaže: 'Kao što je Adam (alejhi selam) ponosan na mene i ja sam ponosan na čovjeka u mom Ummetu po imenu Numan kojeg će zvati Ebu Hanifa. On je svjetlo mog Ummeta.' "Drugi Hadis: "Poslanici su ponosni na mene. A ja sam ponosan na Ebu Hanifu. Onaj ko voli njega uistinu voli mene. Onaj ko mrzi njega uistinu mrzi mene." Ovi Hadisi su takođe zabilježeni u čuvenoj knjizi Fikha 'El~Muqaddima' od Hadrat Ebu'l-Lejsa as-Samarqandija.
Ibn 'Abidin, u svom komentaru knjige 'Durr el-Muhtar', je dokazao da su ovi hadisi povjerljivi i da nisu mawdu' i naveo hadis iz knjige El-Hajrat el-Hisan od Ibn Hadžar el-Mekkijja: "Ukras svijeta će nestati u 150 godini hidžre." Ibn Abidin nastavlja: "Veliki učenjak fikha Šems el-Aimma 'Abdul-Gaffar el-Kardari (umro 562g. po hidžri) kaže, "Očigledno je da ovaj Hadis govori o Imam el-'Azam Ebu Hanifi, jer on je jedini od velikana koji je preselio na Ahiret u toj godini." Hadis u Buhariji i Muslimu kaže, "Kad bi Iman otišao na planetu Venus, čovjek porijeklom iz Perzije bi ga donio nazad." Imam Sujuti, inače Šafi alim, je rekao, "Preneseno nam je da ovaj Hadis govori o Imami-azam Ebu Hanifi."
Jedan alim (učenjak) je usnio Poslanika (Sallallahu alejhi ve sellem) i upitao ga, 'Šta ti misliš o Ebu Hanifinom znanju?' On mu odgovori, 'Svako je muhtać (u potrebi) za njegovim znanjem.' Imam Ali (Radiallahu anh) kaže, "Da vam kažem o čovjeku zvanom Ebu Hanifa, koji će živjeti u Kufi. Njegovo srce će biti puno znanja i mudrosti. Pred Smak Svijeta mnogi ljudi će nastradati zbog toga što ga nisu cjenili i pratili, isto kao što će Šije nastradati što nisu cjenili i pratili Ebu Bekra i Omera (Radiallahu anhum). Imam Muhammed el-Baqir ibn Zejnel Abidin Ali ibn Husain (Rahmatullahi alejhim), rodio se 57g po hidžri u Medini a umro 113g, ukopan u turbetu Hadrat Abbasa [Radiallahu anh] u Medini) je jednom pogledao Ebu Hanifu i rekao, "Kada oni koji uništavaju vjeru mojih pra-otaca postanu brojni, ti ćeš je obnoviti. Ti ćeš biti spasitelj onih koji se boje i utoka onima koji su zbunjeni! Ti ćeš vraćati heretike na Pravi Put! Allah Silni će ti pomoći!"
U Hanefijskom Mezhebu, 500,000 vjerskih problema, tj, pitanja je riješeno i odgovoreno.
El-Hafiz el-kebir Ebu Bekr Ahmed el-Harizmi piše u svojoj knjizi Musnad, "'Saif el-aimma' prenosi da kad bi Imam azam Ebu Hanifa izvukao fetvu iz Qur'ana el-Kerima Hadisa, on bi je predočio svojim učiteljima i ne bi odgovarao na pitanje dok mu svi učitelji ne bi potvrdili ispravnost njegove odluke." 1000 njegovih učenika je redovno slušalo njegova predavanja u džamiji Kufe. 40 njih je već bilo dostiglo nivo Mudžtehida. Kada bi našao riješenje nekom Šeriatskom problemu on bi ga predočio svojim učenicima. Učenici bi onda pretražili sve spise i ustanovili da je ta fetva u skladu sa Kur'anom, Hadisom, praksom Sahaba. Imam bi onda rekao, "El-hamdu lillahi vallahu ekber," i svi prisutni bi to ponovili za njim. Tek onda bi im Imam rekao da zapišu tu fetvu u zbirku njihove škole.
Ibn Nudžeim el-Misri (Rahmatullahi alejh), autor knjige Bahr er-ra'iq, piše u svom radu Ašbah, "Hadrat Imam Šafijj je rekao da onaj ko želi biti specijalist u Fikhu treba da studira Ebu Hanifine knjige." Abdullah Ibn Mubarak kaže, "Ja nisam vidio nijednog specialiste učenog kao Ebu Hanifa oblasti fikha. Veliki alim Mis'ar bi bi običavao kleknuti ispred Ebu Hanife i ispitivajući naučiti ono što nje znao. On je rekao, "Studirao sam pred 1000 učenjaka pa ipak da nisam vidio Ebu Hanifu, okliznuo bih se u Grčku filozofiju." Ebu Jusuf kaže, "Ja nisam vidio učenijeg čovjeka u oblasti Hadisa kao što je to bio Ebu Hanifa. Nijedan alim nije mogao tako podrobno i kompententno objasniti Hadis kao on. Veliki alim i Mudžtehid Sufjan Sevri kaže, "Naspram Ebu Hanife, mi smo bili kao vrapci prema sokolu. Ebu Hanifa je vođa Uleme'." 'Ali ibn Asim kaže, "Kad bi se znanje Imam Ebu Hanife mjerilo sa znanjem sve ostale Uleme njegove epohe njegovo znanje bi prevagnulo."
Godine 145g. po hidžri, Ibrahim ibn 'Abdullah ibn Hasan ibn 'Ali je poveo akciju prikupljanja vojske da pomogne svom bratu Muhammedu (Rahmatullahi alejhim edžmein), koji je proglasio sebe za Halifu u Madini. Kada je bio u Kufi proglasilo se okolo da mu je Imam Ebu Hanifa pomagao. Halifa Mensur je to čuo, te je uhapsio Imama i dao ga sprovesti iz Kufe u Bagdad. On je tražio od Imama da javno proglasi da on (Mensur) ima puno pravo da bude Halifa. On mu je zauzvrat ponudio da bude vrhovni kadija (sudac). Ima je to odbio.Mensur ga je bacio u okove i dao ga bićevati sa 30 udaraca. Njegove blagoslovljene noge su krvarile. Mensur se poslije pokajao šta je uradio, pa mu je opet poslao 30,000 dukata. Imam je opet odbio te se ponovo našao u zatvoru gdje je svaki dan dobijao po deset udaraca bićem. Prema nekim izvještajima, kaže se da je jedanaestog dana zbog straha od pobune Imam otrovan nekim šerbetom. Prije nego što je izdahnuo Imam se spustio na sedždu. 50,000 ljudi je obavilo njegovu dženazu. Slijedećih dvadeset dana ljudi iz raznih krajeva su dolazili i obavljali dženazu kraj njegova kabura. Da mu Allah Svevišnji podari najviši Džennet i Šefat za naše griješne duše. Amin!
Učenjaci Hanefijskog mezheba su obradili i sabrali Hanefijski Fikh na osnovu Šeriatskih odluka (Fetvi) ova tri velika Imama. Naredne odredbe (Fetve) su samo mali dio tih sabranih pismenih djela, ograničavajući se samo na osnove koje svaki Musliman treba naučiti.
Prije nego završim ovaj uvod želio bih skrenuti pažnju na jedan dosta nemio i opasan trend u ovom zadnjem stoljeću koji je u stvari posljedica jedne velike fitne koju su otpočeli neprijatelji Islama u namjeri da oslabe i potpuno skrše Islam i Muslimane. Naime, danas su prisutne struje među Muslimanima koje ne žele da slijede put Imam Ebu Hanife i drugih velikih Imama i mudžtehida među prvim generacijama Muslimana. Oni dovode u pitanje njihovu vjerodostojnost i ekspertizu tvrdeći kako nije potrebno slijediti nijednog Imama i mehzeb nego samo Kur'an i Hadis direktno što podrazumjeva pobijanje dva od gore spomenuta četiri izvora Islamskog zakona imenom Idžme i Kijasa. Takvo mišljenje je u suprotnosti sa Idžmom tj. koncenzusom Islamskih učenjaka te se kao takvo mora oštro osuditi i obuzdavati bojkotovanjem takvih osoba kao inovatora i krivovjernika. Danas, i ne samo danas nego već nekoliko stoljeća, ne postoji ustanova u kojoj se može neko obučiti da postane apsolutni mudžtehid (mutlak) te je stoga obligatno svima nama da slijedimo jednog takvog mudžtehida u prvim generacijama Muslimana. Stoga selefije, koje tvrde da je nepotrebno slijediti mehzebe Imama, unose lošu novotariju (bid`a dalala) i siju smutnju svojim svojeglavim interpretacijama Kur'ana i Hadisa. Osim njih postoje i druge struje koje takođe ne priznaju mehzebe niti obligatnost slijeđenja njihove ekspertize, ali se pak zbog svojih modernističkih pogleda ne slažu sa dosta primitivnim i nazadnim selefijama. Oni su okupljeni oko raznih samoproglašenih učenjaka na istoku i zapadu koji vole puno da hodaju okolo i riječito mudruju neznalicama i novim Muslimanima na zapadu. Oni pričaju ono što ljudska narav voli da sluša te su radi toga dosta popularni među neukim masama. Šta da kažem o tim ljudima i onima koji njih slijede osim da navedem dva hadisa našeg časnog Poslanika -sallallahu `alejhi ve sellem:
"Innellahe te’ala la jeqbidul-‘ilme ntiza’a jenteziuh’uhu minel-‘ibad. Ve lekin jeqbidul-‘ilme biqabdil-ulema. Hatta iza lem jubqi ‘alima. Ittehazen-nasu ru-usan džuhhala. Fesuilu fe eftev bi gajri ‘ilm. Fedallu ve edallu." (Ibn Omer u Ahmedovom Musnedu)
"Uzvišeni Allah neće oduzeti ljudima znanje na taj način što će im ga istrgnuti iz njihovih duša, nego će ga oduzeti tako što će dati da pomru pravi učenjaci, poslije čega na Zemlji neće ostati nijedan istinski učenjak (‘alim), koji bi im mogao biti imam (učitelj, vođa). Tada će ljudi uzeti sebi za vođe neznalice (džahile) i postavljati im razna vjerska pitanja, a oni će im davati odgovore (fetve) bez odgovarajuće kvalifikacije i znanja, čime će svijet zavoditi na stranputicu a time i sami sebe upropastiti."
"Setekunu fitnetun jusbihur-redžulu fiha mi’mina, ve jumsi kafira, illa men ahjehullah bil ‘ilm." (Ebi Emamah u Sahih Buhariji)
"Nastupit će doba smutnji i nereda (fitne) u kojim će ljudi osvanjivati kao vjernici, a zanoćivati kao kafiri, osim onih koje Allah zaštiti Svojim znanjem."
Neznanje je izvor svakog zla a istinskog znanja nema onaj ko nema pobožnosti (takva) i ustezljivosti (vera) a ove dvije stvari ne može imati neko ko žudi za dunjalukom i prezire put (tarikat) pobožnjaka. Imami mehzeba su bili čvrsto utemeljeni u pobožnosti i ustezljivosti a njihovo znanje je izvor skoro svih Islamskih informacija kojim se njihovi današnji kritičari kite jer svaki komentar Kur'ana i predaja Hadisa je došla kroz njihove knjige i usmena predanja. Zar da pljujemo na one koji su nam nektar vječnog života brižno predali i kojima je Allah dželle šanuhu Svoje zadovoljstvo podario i čiju vrijednost i ispravnost je Resulullah -sallallahu `alejhi ve sellem- svojim riječima potvrdio? Zar ćemo biti oni koje je Resulullah -sallallahu `alejhi ve sellem- opisao kao predznak Smaka svijeta (kijametski alamet) što će proklinjati ili nipodaštavati prve sljedbenike njegova ummeta? Ljudi bojte se Allaha Veličanstvenog i ne slijedite one koje je šejtan zaveo pa su sami sebi dušmani a i vas svom putu pozivaju.